Inicijativa učenika IX razreda OŠ “Hamdija Kreševljaković” Kakanj za izradu replike Zgošćanskog stećka, jednog od najljepših stećaka u Bosni i Hercegovini, zaslužuje podršku relevantnih institucija.

Nedavno započet razgovor o ovoj ideji nastavljen je danas u prostorijama Alternative. Podržavamo ideju i na raspolagamnju smo sjajnoj ekipi mladih ljudi i njihovoj nastavnici Nermini Zahirović za pomoć pri izradi projekta i lobiranju, kada za to dođe vrijeme.
Podsjećamo da se Zgošćanski stećak nalazi u dvorištu Zemaljskog muzeja Sarajevo.

Evo i malog podsjetnika o stećku:
Grrad Kakanj spominje se prvi put 1392. godine, a vrlo je značajno upravno središte za turske vladavine.

Razdoblje srednjovjekovne bosanske historije obilježeno je velikim brojem do danas očuvanih spomenika kao što su nekropole, stećci, od kojih je posebno interesantan stećak pronađen kod Zgošće, na periferiji Kaknja.

Neosporno je da Zgošćanski stećak, koga neki arheolozi nazivaju i “Stećkom Kulina bana” iz Donje Zgošće, datira iz srednjeg stoljeća i to njegove druge polovine kada je Bosna bila najmoćnija.

Ko je bio sahranjen ispod Stećka?

Odgovor daje historičar Đorđe Stratimirović u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH (XXXVIII iz 1926. godine), tvrdeći da je to grob Stefana II koji je umro 1353. godine, pa konstatuje: “Možemo znati i koga predstavljaju ona četiri lica što su i vajana na pročelju stećka. Muž i dvije žene su išetali ispred grada, jesu ban Stefan sa ženom i kćerkom, udatom za ugarskog kralja Lauša; a muž što gleda sa kule, to je sinovac i nasljednik Banov, Tvrtko.”